Beogradska organizacija Ministarstvo prostora o participativnim praksama u urbanističkom planiranju: Danas nam se kao javni interes predstavlja punjenje budžeta

Oblikovanje prostora u kojem živimo tema je koja linearno pogađa sve stanovnike tog prostora – određuje način kretanja prostorom, sigurnost, opće i poslovne prakse (pa time i ekonomske prilike), utječe na demografsku sliku određenog lokaliteta, na zdravlje, na generalnu dostupnost prostora javnosti, i na niz drugih pitanja od javnog (i privatnog) značaja. Ipak, u Hrvatskoj građani imaju mali, ako ikakav utjecaj na urbani razvoj. Omogućeno nam je tek sudjelovanje u javnim raspravama o prostornim planovima – upućivanjem primjedbi na već gotov plan – koji većina nestručne javnosti nema znanja ili vremena iščitati i na njega odgovoriti vlastitim prijedlogom ili primjedbom.

 [Razgovor] Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: ” Za poboljšanje mjesne samouprave potrebno je provesti ozbiljan projekt”

U pretežnom broju općina i gradova koji su osnovali mjesne odbore ta je uloga zapravo nepostojeća te je riječ o formi koja ne živi u realnom svijetu. Ako građani od nje ništa ne očekuju, zašto bi izlazili na mjesne izbore? Trend izborne apstinencije može se preokrenuti samo ako će mjesna samouprava biti ozbiljno tretirana kao institucija o kojoj se vodi računa, koja je prikladno pravno regulirana te koja pruža neke usluge građanima ili se brine za neke aspekte stanja i razvoja najmanjih lokalnih zajednica u kojima živimo. U protivnom će sasvim atrofirati te vjerojatno i nestati u nekoj budućoj ustavnoj reformi.