Mnogi građani su nezadovoljni jer ne žele da se njihova uloga u političkim procesima svede na izlazak na izbore svakih četiri do pet godina i time u velikoj mjeri budu isključeni iz politike. Stoga zahtijevaju demokratske reforme koje bi im omogućile veću uključenost u procese donošenja odluka. Jedan od novih načina participacije koji treba pomoći u smanjenju jaza između političkih elita i građana jesu vijeća građana.
Ako analiziramo stanje demokracije u današnjem svijetu, možemo primijetiti dvije postojeće realnosti: jednu koja govori o jakoj podršci građana demokraciji kao sustavu vladavine i njezinim principima; i drugu koja je obilježena nezadovoljstvom građana funkcioniranjem demokracije, kao i glasovanjem velikog broja, inače demokratski nastrojenih građana, za političare koji svojim djelima urušavaju demokratske principe. Što je uzrok postajanje ovih kontradiktornih realnosti?
Mnogi građani su nezadovoljni jer ne žele da se njihova uloga u političkim procesima svede na izlazak na izbore svakih četiri do pet godina i time u velikoj mjeri budu isključeni iz politike. Stoga zahtijevaju demokratske reforme koje bi im omogućile veću uključenost u procese donošenja odluka. Jedan od tih novih načina participacije (prvi put pokrenut 2004. godine), i koji treba pomoći u smanjenju jaza između političkih elita i građana, su vijeća građana. Riječ je o grupi građana koja kolektivno i sa stručnjacima unutar određenog vremenskog razdoblja raspravlja o nekom političkom pitanju na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, a zatim o tom pitanju zauzima javni stav. Ta grupa građana ima za cilj izraditi konkretne političke preporuke vezane za određeni društveni problem ili pitanje.
Građani i građanke koji sudjeluju u vijeću građana se biraju nasumičnim odabirom iz cijele populacije grada, regije ili države. Drugim riječima, sudionici u vijećima građana određuju se ždrijebom. U postupku ždrijeba svaki građanin i građanka ima iste izglede da bude izabran ili izabrana. Tako sastavljena grupa građana trebala bi što je moguće bolje odražavati socijalno-strukturnu heterogenost ukupnog stanovništva. Broj sudionika ovisi o razini djelovanja i najčešće se kreće se od 50 do 160 pa i više uključenih građana i građanki. Vijeća građana su, dakle, dovoljno mala da omoguće interaktivnu raspravu i dovoljno velika da svojim sastavom daju reprezentativnu sliku stanovništva.
Većina dosad organiziranih vijeća građana je bila na lokalnoj ili regionalnoj razini i bila su posvećena temama poput ekologije, urbanizma, zdravstva i infrastrukture. Neki su se bavili i temama važnim za cijelo društvo: izborna reforma (Kanada/Britanska Kolumbija i Ontario; Nizozemska); odgovori na pandemiju Covid-19 (francuski grad Nantes; njemačka pokrajina Baden-Württemberg); pobačaj i istospolni brak (Irska); reforma predstavničke demokracije i financiranja stranaka (Estonija); vanjska politika (Njemačka); okoliš (Francuska; Engleska; Njemačka), itd.
Spomenuta vijeća građana su pokrenuta od strane različitih aktera. Nerijetko je nositelj vlast inicijator i njihov “pokrovitelj”. Druge su inicijative potekle od organizacija civilnog društva a s vremenom su dobile potporu predstavničkih tijela i/ili izvršne vlasti na lokalnoj, regionalnoj ili državnoj razini.
Vijeća građana najčešće imaju komplementarnu funkciju. Koriste se za zadatke s kojima se tradicionalne demokratske institucije i akteri ne mogu ili ne mogu optimalno sami nositi. Vijeća građana doprinose tome da se perspektive građana i civilnog društva mogu afirmirati u političkom procesu. Ona ne donose odluke umjesto izabranih političkih aktera, već samo usvajaju preporuke. Preporuke se na služben način predaju političkim akterima, koji su dužni služben odgovoriti na njih i detaljno objasniti svoju eventualnu odluku o odbijanju preporuka.
Vijeća građana također mogu imati savjetničku ulogu. Ako politički akteri (izabrani predstavnici) trebaju smjernice o određenim temama, vijeća građana im mogu pomoći da donesu odluke. Uz to, postoje prijedlozi prema kojima vijeća građana trebaju dobiti takozvanu ‘ispitivačku moć’. Drugim riječima, mogu biti inicirani s ciljem da temeljno prouče i ocijene donošenje odluka u određenim situacijama i okolnostima (na primjer, reakcija vlasti na pandemiju Covid-19 radi ciljem bolje pripreme kada/ako se nešto slično dogodi u budućnosti).
Koje su konkretne koristi za pojedince od sudjelovanja u vijeću građana? Kroz svoje aktivno sudjelovanje građani prolaze kroz proces učenja, stječu iskustvo političke učinkovitost, te na taj način jačaju svoju ulogu građanina. Posebno je to korisno za grupe koje su u nepovoljnom položaju i/ili građene koji uglavnom ne sudjeluju u demokratskim procesima i u procesima donošenje političkih odluka. Doprinoseći priznavanju legitimnosti različitih preferencija i mišljenja, vijeća građana se također suprotstavljaju širenju odnosa prijatelj-neprijatelj i jačaju društvenu koheziju.
Međutim, uz pozitivne postoje i potencijalno negativne strane ovog oblika uključivanja građana u procese donošenja odluka. Problem legitimiteta vijeća građana je jedan od njih budući da nasumično odabrani građani nemaju dužnost odgovornosti prema svojim sugrađanima na način kako to imaju na izborima izabrani predstavnici koje građani „ocjenjuju“ na sljedećim izborima. Ponekad vijeća građana nisu toliko reprezentativna koliko žele biti: osobe s većim prihodom, višim obrazovanjem, pozitivnim stavovima prema većem građanskom sudjelovanju i općenito većom zainteresiranošću za političke procese su prezastupljene. Ipak, istraživanja pokazuju da je reprezentativnost vijeća građana bolja nego reprezentativnost, primjerice, na izborima. Uz to, troškovi organiziranja vijeća građana nisu mali, a postoji i opasnost od „zarobljavanja“ vijeća građana od strane posebnih interesa radi ostvarivanja njihovih ciljeva.
No usprkos svemu, vijeća građana su se pokazala kao jedan od učinkovitih načina demokratizacije demokracije, što samu demokraciju čini jačom i otpornijom.
Autor: Filip Milačić
Fotografije preuzete s:
