Riječki kvartovski razvoj i kvartovske zajednice, ako su i postojali, godinama nisu bili javno vidljivi. Mnogi riječki kvartovi, posebno oni građeni u vrijeme socijalizma, prije svega su služili kao spavaonice, društveni život u njima nije kolao, a mnogi nisu ni građeni tako da predviđaju mjesta socijalizacije. Međutim, nekako paralelno s procesom oživljavanja kvartova i u ostatku zemlje, a dijelom i kao ostavština projekta Europske prijestolnice kulture i posebno njegovih programskih linija Zeleni val i Civilne inicijative, okupljeni su i pokrenuli su se i pojedinci_ke i inicijative koji su (prije svega) kulturu počeli uvoditi na mjesta gdje se ona nije dešavala, testirajući putem.
Jedna od najvidljivijih riječkih udruga koja glavni naglasak svog djelovanja stavlja na oživljavanje kvartova i građenje zajednica jest udruga Urbani separe, osnovan s ciljem gradnje i jačanja kapaciteta (kvartovskih i inih) zajednica kroz spoj participacije, društveno korisnih aktivnosti i kulture. Specifična metodologija koju pritom koriste taktički je urbanizam, ili DIY urbanizam, odnosno pristup izgradnji susjedstava/zajednica koje vode sami građani koristeći kratkoročne, jeftine i modularne intervencije za (dugoročne) promjene.
Primjeri taktičkog urbanizma Urbanog separea pretvaranja su zone Tvornice papira Hartera u zonu bez automobila, zatim niz prostornih intervencija ozelenjavanja i oslikavanja u Kružnoj ulici, privremeno oživljavanje tržnica nakon radnog vremena na Zametu i Brajdi, privremeno opremanje i oživljavanje parka Mlaka, plaža na Pećinama, plaže uz lučicu 3. maj na Kantridi…
Taktički urbanizam samo je jedna metodologija koja ilustrira da je malim intervencijama u prostor moguće izmijeniti društvene funkcionalnosti tog prostora, davanjem primjera kako ga je (još sve) moguće koristiti.
Član Udruge Marin Nižić navodi čime se Urbani separe sve bavi: “Posredstvom programske linije Mjesni odbori, do 2022. smo se bavili načinima kreativnog preuzimanja naziva, uloga i djelatnosti mjesnih odbora kao oblika neposrednog sudjelovanja građana_ki u odlučivanju o stvarima od lokalnog značaja. Za nas, mjesni odbor predstavlja alat stvaranja življih susjedstava, punih kulture, zajedništva i zelenih praksi. U suštini, to znači da se bavimo oživljavanjem riječkih kvartova. Kružnoj smo ulici podarili novi izgled, oživljavali Vodovodnu i Harteru, podsjećali na posebnosti i važnost Ričine, ukazivali na važnost uređenja Klobučarićevog trga te aktivirali Novo naselje na Škurinju. Od 2023. godine razvijamo i programsku liniju Pozdrav iz Rijeke! kroz koju sugrađanke i sugrađane pozivamo na izlete u vlastitom gradu, kojima je cilj i upoznavanje grada i građenje zajednica, i poticanje suradnji kroz neformalna druženja, i upućivanje na probleme prostora”, navodi Nižić.
Urbani separe kroz dugoročne, slojevite i participativne metodologije rada sa zajednicom kulturu i zelene prakse dovodi tamo gdje nedostaju. Iako kažu da se takve točke mogu pronaći na cijelom teritoriju grada Rijeke, dosad su se bavili prostorima bivše Tvornice papira (MO Školjić-Stari grad i Centar-Sušak), živim susjedstvima (MO Kantrida, Zamet, Mlaka, Pećine, Brajda-Dolac i Potok) te područjem Rječine (MO Pašac, Orehovica i Luka).
Na pitanje tko čini Urbani separe, Marin Nižić dijelom odgovara i kako gore navedeno čine: “Danas je malo teže reći tko je točno Urbani separe jer naši projekti grade krugove sudjelovanja koji u različitim razdobljima i različitim intenzitetom uključuju susjede, volontere, partnere, predstavnike udruga i institucija, umjetnike, stručnjake. Uživamo dizajnirati procese u kojima se zamućuju uloge producenta, organizatora, voditelja, volontera, izvođača, posjetitelja i prijatelja”, odgovara Nižić. Na pitanje pak vide li, od početaka svog rada, pomak u razvoju riječkih kvartovskih inicijativa, iz Urbanog separea odgovaraju: “Danas, s nekoliko godina odmaka, vidimo rast i razvoj niza građanskih inicijativa diljem Rijeke – od Kantride i Kozale, pa do Turnića i Vojaka. Radi se o skupinama građanki i građana koji su pokrenuli razne projekte u zajednici, akcije uređenja javnog prostora, druženja i zbivanja, pa i kandidirali se kao nezavisni kandidati za vijeća riječkih mjesnih odbora. Tu je dakako i niz inicijativa izraslih iz Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture (prvenstveno kroz programe poput tadašnjeg Vijeća građana, Civilnih inicijativa te Zelenog vala, ali i ponešto kroz programsku liniju 27 susjedstava). Takvi nas primjeri vesele jer pokazuju da o riječkom javnom prostoru, zelenilu i komunalnoj infrastrukturi, našim susjedstvima te životu u istima ne odlučuje samo netko na poziciji moći.”
Među takvim, novoniklim inicijativama, nalazi se i GIK – Građanska inicijativa Kantrida koja okuplja oko ideje povezivanja građana Kantride, zajedničkog osmišljavanja projekata u njihovom kvartu, osnaživanja lokalne zajednice, uključivanja građana u aktivnosti mjesnog odbora, druženja, učenja i zbližavanja putem kulturnih, edukativnih i drugih društvenih sadržaja. Inicijativa je relativno mlada, djeluje nešto više od godine dana, a okuplja građane različitih iskustva, profila i dobi, koji dijele spremnost potaknuti pozitivne promjene u svom kvartu.
Među primarnim im je ciljevima valoriziranje zapuštenog Doma kulture “Mirko Čurbeg” (zgrada MO Kantrida) kao i drugih javnih otvorenih prostora koje žele pretvoriti u svojevrsne dnevne boravke tj. mjesta druženja, stvaranja, osmišljavanja zajedničkih projekata.
Provode i cjelogodišnji program Kultura u kvartu Kantrida, u suradnji s udrugama Orehović i već spomenutim Urbanim separeom, koji uključuje Kutak za obiteljski trenutak– igraonice za djecu na temelju Zavičajne škrinjice Velike avanture malog Orehovića, zatim Spikaonicu – književno-edukativni program za djecu i mlade od 11 do 18 godina kojem je cilj osnaživanje mladih i građanski odgoj te Dobar početak za dobro susjedstvo – organizaciju predavanja, radionica i edukacija usmjerenih jačanju kapaciteta i održivosti lokalne zajednice te druženje i osmišljavanje zajedničkih projekata u kvartu. Tu je i Kino na otvorenom u ljetnim mjesecima, Peppermint caffe – mjesečno druženje građana u prostorijama mjesnog odbora te projekt Park lovora na kojem surađuju s Planinarskim društvom Kamenjak i otvaraju ekološke teme, održavaju učionice na otvorenom te zajednički sade stabala i autohtone biljke.
Na pitanje kakav je Kantrida kvart i koje potrebe zamjećuju da tamošnje stanovništvo ima u smislu provođenja slobodnog vremena, Daniela Doubek iz GIK-a odgovara: “Izgled Kantride promijenio se u zadnjim godinama i nastavlja se mijenjati, ali srećom, još je mnogo lokaliteta koji i dalje dišu duh Kantride. Njih treba čuvati i na njih treba ukazivati. To su naše lučice, šetnice uz more i šume. Prirodno smo orijentirani na more, ali ne treba zaboraviti da Kantrida ima i „šumski“ dio koji je i mnogim Kantridarima nepoznat. Nekada su ljudi mnogo više vremena provodili vani, po kvartu i u društvu susjeda.
Nekada su Kantridari bili uključeniji u lokalni život, povezaniji sa susjedima, sami se organizirali za raznorazne akcije, lokalna okupljanja za maškare i sl. Danas često ne poznajemo svoje susjede, ali ne zašto što ne želimo, već jer nemamo konkretnih prilika u kojima bi se mogli upoznati i družiti, otkriti da dijelimo zajedničke interese ili da zajednički možemo tražiti rješenje za neki problem koji je prisutan u kvartu.
To je jedna od potreba koju smo kao GiK prepoznali i na koju želimo odgovoriti, nudeći razne sadržaje kulturnog i edukativnog karaktera za sve dobne uzraste. Istovremeno potičemo umrežavanje susjeda i razvoj raznih vještina (kreativnih, kulinarskih, komunikacijskih – da nabrojimo neke od vještina koje smo ove godine razvijali kroz radionice), ali i potičemo građanski angažman kroz razne volonterske akcije. Svjesni smo da se radi o dugoročnom procesu razvijanja svijesti da građani mogu utjecati na promjene u svom kvartu, ali koji je nužan za razvoj zajednice”, navodi Doubek.
Dokaz da dugoročan proces daje rezultat svakako je Društveni centar Drenova (DCD), koji je posljednje dvije godine i prostor i program usmjeren ka obogaćivanju društveno-kulturnog života lokalne zajednice i uspostavljanju društvenog centra vođenog lokalnom zajednicom. Navedene dvije potrebe, obogatiti društveno-kulturni život lokalne zajednice i uspostaviti društveni centar koji vodi sama zajednica, nisu slučajno istaknute kao ciljevi – proizašli su iz detaljne analize stanja i potreba lokalne zajednice rađene za potrebe prijave projekta DCD na natječaj Europskog socijalnog fonda (koji ga je u konačnici i prihvatio za financiranje), i odraz su načina na koji se na Drenovi djeluje – sustavno. Naime, Drenova je treći po veličini mjesni odbor u gradu, vrlo je urbanizirano naselje na kojem djeluje veći broj organizacija civilnog društva koje pružaju doprinos društvenom životu Drenove, ali svoj centar dosad nije imala.
Projekt DCD potječe iz prijašnjih brojnih aktivnosti udruga Bez granica i Dren. Od osnutka (Bez granica 2012., Dren 2011.), obje promiču razvoj zajednice i očuvanje baštine kroz organizaciju i provedbu različitih kulturno-sportsko-edukacijskih aktivnosti. Nakon višegodišnjeg djelovanja temeljenog na entuzijazmu i volonterskom radu, u navedenim su organizacijama prepoznate potrebe i prilika za pokretanje njihove transformacije. Cilj im je, pri osmišljavaju projekta Društveni centar Drenova, bila profesionalizacija koja će zajamčiti povećanje broja, vrste i kvalitete aktivnosti pa i područja razvoja zajednice, ali i osnaživanje utjecaja na razvoj Drenove.
Damira Medveda iz udruge Bez granica pitamo vidi li pomak u tkivu zajednice u dvije godine djelovanja DCD-a i primjećuje li da ga grade kako su i zamislili, kao centar vođen od strane zajednice: “Može se reći da se neki pomaci vide – ali su nedovoljni. Iako se programi provode (koncerti, izložbe, projekcije filmova), i dalje je participacija građana na niskoj razini. Odlična je suradnja sa Sveučilištem u Rijeci i Osnovnom školom “Fran Franković”, i tu se očekuje realizacija novih projekata povodom stogodišnjice rođenja prof. Frankovića. Objektivno je najaktivniji naš mješoviti pjevački zbor koji vježba na tjednoj bazi, a od nedavno u našem prostoru vježba i riječki bend The Random, tako da se može reći da naši glazbenici rade punom parom. U pripremi je i bogat program za Advent, otvoreni smo za sve ideje i inicijative, no odaziv je još uvijek mali.
Kako sudjelujemo u EU projektu CoGREEN (u suradnji s Udrugom Žmergo i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci ), gdje se istražuju i neke nove metode aktiviranja zajednice, vjerujemo da će se u narednom razdoblju ostvariti pozitivni pomaci i u našoj zajednici”, kaže Medved.
Na pitanje kako grade zajednice i koje bi zajednice izdvojili da su formirane oko Društvenog centra Drenova, Medved dodaje: “Udruga Bez granica trenutno je fokusirana na problematiku građanske energije te provođenja EU LIFE projekta DISCOVER, koji upravo započinje na Drenovi. Cilj projekta je uspostava One-Stop-Shopa koji će se baviti upravo promocijom održivih izvora energije i pomagati građanima u energetskoj tranziciji. U tom kontekstu osnovana je i nova “specijalizirana” Udruga Energetska Zajednica Sjevernog Jadrana sa sjedištem u DCD-u koja broji dvadesetak građana sa šireg područja PGŽ.
Ciljevi su okupljanje građana zainteresiranih za sudjelovanje u energetskim projektima; organiziranje energetskih zajednica građana, organiziranje predavanja, seminara, okruglih stolova i sličnih manifestacija o pitanjima zaštite okoliša, posebno u pogledu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti; suradnja i predlaganje mjera nadležnim tijelima iz područja zaštite okoliša i prirode te energetske učinkovitosti obnovljivih izvora energije; suradnja sa stručnjacima iz područja zaštite klime i okoliša te drugim neprofitnim organizacijama; povezivanje gospodarstvenika, znanstveno-istraživačkih institucija, lokalnih zajednica, tijela državne uprave i ostalih subjekata na projektima koji će doprinijeti održivom razvoju i energetskoj učinkovitosti i ciljevima Udruge”, navodi Medved.
Udruga koja djeluje kros-kvartovski, a okuplja nešto drugačije korisnike od dosad spominjanih, Društvo je za istraživanje i potporu (DIP), osnovano 2013. godine s ciljem unaprjeđenja života građana, prevencije društvene isključenosti, promocije zdravog načina života, humanosti i solidarnosti, a prvenstveno prema skupinama sa smanjenim mogućnostima. Udruga okuplja stručnjake i entuzijaste koji žele unaprijediti život različitih skupina u marginaliziranom položaju, posebno osoba s invaliditetom. Udružuje stručnjake različitih profila koji imaju iskustva u različitim organizacijama, od javnih ustanova poput škola, do gradskih uprava ili bolnica. Snažno uporište traže u inovativnim metodama rada, ali i objektivnom i znanstvenom pristupu rješavanju problema, od planiranja programa ili projekata do istraživanja za druge.
Osnivačice DIP-a osobe su s dugogodišnjim iskustvom u civilnom i javnom sektoru te stručne suradnice na raznim projektima, s mnogim satima volonterskog rada. Poznavajući potrebe djece i mladih, naročito osoba s invaliditetom, kažu da žele učiniti više kao grupa nego što mogu kao pojedinci te staviti svoje znanje i iskustvo na raspolaganje zajednici.
Svrha njihovog djelovanja uvijek je, bez obzira o kojem se području djelovanja ili djelatnosti radi, stvoriti “zajednicu koja brine”, utjecati na pozitivne promjene u zajednici te mobilizirati takvu zajednicu za aktivno sudjelovanje u promjenama.
Kako grade odnosno spajaju zajednice, pojašnjava Marta Berčić: “Iako ne u potpunosti kvartovski orijentirani, DIP aktivnosti provode u nizu riječkih kvartova: u Centru, na Brajdi, Zametu… Međutim, djelujemo na mobilizaciju zajednice tamo gdje žive ljudi za koje radimo, osobe s invaliditetom”, kaže.
Među projektima koji se provode kros-kvartovski ističu Vrt na balkonu – radionice za građane o urbanom vrtlarenju koje su održali u parku ispred MO Brajda gdje su uredili gredicu s cvijećem i povrćem te osposobili sudionike za kreiranje urbanih oaza prema principima permakulturnog dizajna. Istu su radionicu proveli u suradnji s MO Zamet, gdje su održali radionice izrade ukrasnih predmeta metodom suhog filcanja, i u Klubu za osobe starije dobi Zamet, gdje su umirovljenicima održali radionicu izgradnje samonavodnjavajućih gredica. U MO Centar surađuju s organizacijama različitih ciljeva djelovanja, poput Veslačkog kluba Jadran na Delti, koji je nekoliko stotina metara udaljen od sjedišta DIP-a (u VK Jadran za korisnike udruge održava se rekreacija), a na tržnici su držali info-punktove kako bi građane upoznali s izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Također, kroz Riječki projekt lokalnog partnerstva s Centrom za odgoj i obrazovanje obnavljaju urbani vrt u toj školi, a više su stotina građana uključili u šetnje centrom te ih podučili nordijskom hodanju.
“Iznimno važan faktor je taj što na te radionice i aktivnosti osim naših stručnjaka dolaze i naši korisnici, osobe s invaliditetom, pa je to prilika za građane da ostvaruju socijalne interakcije s ovom skupinom koja je iznimno marginalizirana”, kaže Marta Berčić te dodaje da je plan snažnije surađivati s mjesnim odborima, posebno onima u kojima žive osobe s invaliditetom te onima koji su uključeni u socijalne usluge boravka i psihosocijalne podrške koje pružaju u “Dnevnom centru Prijatelji”.
“To znači da građane mjesnih odbora želimo upoznati s izazovima s kojima se suočavaju naši korisnici, ali i staviti na raspolaganje svoje znanje i stručne kompetencije kako bismo unaprijedili život u mjesnim odborima u kojima žive.
Želimo s našim građanima podijeliti stečeno znanje iz područja stvaranja socijalne podrške u zajednici, stvarajući i omogućavajući društvene prostore za interakcije i povećanje povjerenja u zajednici, u zajedničkim aktivnostima uređenja okoliša zgrada i obogaćivanja sadržaja javnih prostora u tim mjesnim odborima te stjecanja praktičnih znanja iz područja svakodnevnog života, posebno mentalnog zdravlja. Također, građane želimo uključiti u naše volonterske programe i povezati ih na temelju razvijene susjedske solidarnosti”, zaključuje Marta Berčić.
Autorica teksta: Jelena Androić
