Grad Mostar u proces deliberacije zakoračio je još u 2021. godini. Jedan ciklus rada Skupštine građana (kako glasi tamošnja inačica za Vijeće građana, pa će se ona koristiti i u ovom tekstu) nalazi iza nas, a već se radi i na drugom i trećem, također u Mostaru te u Banja Luci, gdje će se skupštine održati u veljači 2024. Također, u međuvremenu je Skupština građana Bosne i Hercegovine održana i na državnoj razini, gdje se u veljači 2022. raspravljalo o ustavnim i izbornim reformama u BiH. Tu je skupštinu organizirala delegacija EU u BiH, uz podršku Misije OSCE-a u BiH i Ambasade SAD-a u Sarajevu, a rezultat je taj da je u trećem mjesecu 2022. Parlamentarnoj skupštini BiH predstavljen set od 17 preporuka s ciljem jačanja izbornog sustava i uklanjanja diskriminatornih klauzula iz Ustava i Izbornog zakona BiH (više na: https://www.skupstinagradjana.ba/).

Riječ je dakle o čak četiri iskustva rada na skupštini/vijeću građana u BiH, od kojih ćemo u ovom tekstu po koracima predstaviti prvo, ono iz 2021.

Prva Skupština građana u Mostaru organizirana je u sedmom mjesecu 2021. godine. Okupila je reprezentativnu grupu od 48 nasumično odabranih građana koji su tijekom četiri uzastopna vikenda vijećali i izradili 32 preporuke vezane za čistoću grada i održavanje javnih prostora u Mostaru.

Skupština je održana kao dio projekta “Razvoj demokratskog učešća u Gradu Mostaru“ u provedbi Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti, a sve u sklopu Akcijskog plana Savjeta Europe za Bosnu i Hercegovinu za period 2018-2021. Projekt, rečeno je u tim počecima, “doprinosi stvaranju dodatnih prilika za građansko sudjelovanje u procesima deliberacije i procesu donošenja odluka na lokalnom nivou, s konačnim ciljem izgradnje povjerenja prema vlastima”.

Potrebu da se pristupi ovom modelu deliberacije pojašnjava nam projektni službenik Ureda Savjeta Europe u Bosni i Hercegovini Damjan Jugović koji podsjeća da se Skupština građana po deliberativnom modelu demokracije u Mostaru održala na osnovu preporuke Grupe za refleksiju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti, s namjerom da poboljšaju status reprezentativnosti i uključenosti građanki i građana Mostara u procesu donošenja odluka.

“Poznato je da je Mostar bio bez gradskog vijeća i izbora u dva izborna ciklusa te je ideja bila da se deficit direktne-reprezentativne demokracije osnaži deliberativnom metodom demokracije.

Kongres lokalnih i regionalnih vlasti je početkom 2020. godine pokrenuo projekt „Razvoj demokratskog učešća u Gradu Mostaru“ koji je imao za cilj potaknuti lokalne aktere da ispune presudu Europskog suda za ljudska prava i građankama i građanima Mostara omoguće da imaju demokratske izbore. Savjet Europe dizajnirao je metodologiju, uz pomoć lokalnih i međunarodnih stručnjaka.

„Tako je upravljačku strukturu prve Skupštine građana činio Savjet Europe koji je preuzeo obavezu koordinatora i implementatora, dok su nadzorni tim – koji je osiguravao ispravno i legitimno provođenje procesa – činili predstavnici Kongresa, stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću Mostara, dvaju sveučilišta u Mostaru, predstavnik Ureda Gradonačelnika te predstavnici nevladinog sektora, u istom broju kao što je bio broj političkih predstavnika”, navodi Jugović.

Jedan je od prvih javnih koraka pri implementaciji Skupštine građana bio uvodni sastanak Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti sa svim predstavnicima stranaka i uredom gradonačelnika, s civilnim sektorom i medijima, gradskim vlastima i predstavnicima Sveučilišta u Mostaru, sve s ciljem definiranja koraka implementacije.

Potom je među građanima provedena anketa putem koje su imati priliku izabrati ključne teme o kojima će se raspravljati na Skupštini, što je bio specifičan korak o kojem Damjan Jugovac kaže: “S obzirom na to da se prvi put realizirala Skupština građana Mostara, bilo je nužno provesti anketu kako bi se identificirale potrebe građanki i građana. Tema koja se obrađivala 2021. godine bila je kompromisno rješenje, kako građanki i građana, tako i nevladinog sektora i predstavnika u gradskom vijeću Grada Mostara”.

Nakon što su građani putem upitnika predložili niz tema koje su treble odgovoriti na poboljšanje kvalitete njihovih života, o izboru od 6 tema glasali su tijekom radionice predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice. Od tih šest, u svibnju su predstavnici lokalne vlasti odabrali tri, pri čemu su u obzir uzeli dostupne resurse i mogućnosti za rješavanje predloženih pitanja. Odabrane su sljedeće teme: Čistoća grada, čišćenje i održavanje javnog prostora, Otvaranje novih radnih mjesta i rješavanje nezaposlenosti i Podrška pri zapošljavanju mladih, pomoć pri pokretanju vlastitog posla.

Finalni odabir teme prepušten je građanima Mostara: 5000 nasumično odabranih mostarskih domaćinstava putem pisma je pozvano da glasaju za jednu od tri teme, ali i da se prijave za  sudjelovanje u Skupštini građana. Odgovor na upitnik bilo je moguće priložiti putem online formulara, telefona, Vibera te glasanjem u glasačkoj kutiji u gradskom vijeću. Pored toga, anketari koji su dijelili pisma, dio građana su kroz pitanja i upoznavali s cjelokupnim procesom.

U konačnici je za rad u Skupštini stiglo 250 prijava. Najveći broj glasova građani su pak dali temi Čistoća grada, čišćenje i održavanje javnog prostora.

U sljedećoj se fazi vršio sam odabir građana; posebnom metodologijom odabrano ih je 40, plus 8 zamjenskih članova. Prilikom prijave za sudjelovanje u Skupštini, građanke i građani Mostara unosili su jedinstvene verifikacijske kodove koji su služili za njihovu identifikaciju, kako bi se osigurala nepristranost i transparentnost procesa.

Prije prvog sastanka Skupštine, koji je održan u srpnju 2021., pozvane su zainteresirane organizacije, institucije i neformalne grupe čija je djelatnost vezana za čistoću i održavanje javnog prostora, da se i one prijave za sudjelovanje u njenom radu, kako bi na Skupštini podijelile svoj stav i mišljenje o temi.

U prvom vikendu rada Skupštine, početkom 7. mjeseca, započela je faza učenja o deliberativnoj demokraciji te učenje o temi.

Pri drugom susretu, narednog vikenda, sudionici su imali priliku učiti od lokalnih i međunarodnih stručnjaka (iz Italije i Austrije, iz Ljubljane i makedonskog Velesa) te čuti stavove i preporuke lokalnih aktera iz Mostara koji se bave područjima srodnim temi. Također, započeo je i sam proces izrade preporuka.

Tijekom trećeg susreta formulirano je 26 preporuka, u sklopu pet tematskih cjelina: Uređenje zelenih površina i upotreba javnih prostora i stvaranje novih, Podizanje svijesti i edukacija građana i građanki, Reorganizacija javnih komunalnih poduzeća, Upravljanje otpadom i Institucionalizacija Skupštine građana kao pravni okvir za daljnje djelovanje. Na preliminarnom glasanju članova Skupštine, sve su preporuke dobile podršku veću od 80%.

Na posljednjem zasjedanju Skupštine, sudionici su razgovarali i s gradskim vijećnicima te na temelju pristiglih komentara od strane gradske uprave i stručnjaka formulirali 32, finalne preporuke, odgovarajući na pitanje „Kako grad Mostar može poboljšati čistoću javnog prostora i učiniti ga prijatnijim?“.

U studenom su preporuke, uobličene u Akcijski plan za provođenje preporuka Skupštine građana Mostara, razmatrane na Gradskom vijeću Mostara. Ovaj plan podrazumijevao je provođenje sve 32 preporuke podijeljene u 5 tematskih cjelina; u pogledu resursa, aktivnosti koje treba provesti, nadležnih tijela, indikatora i vremenskih okvira.

Gradsko vijeće Mostara jednoglasno je usvojilo Akccijski plan za provođenje preporuka Skupštine građana.

Proces implementacije Akcijskog plana objavljen je na web stranici mostargradimo.ba, gdje su 32 preporuke podijeljene su u 5 tematskih cjelina te se klikom može pratiti svaku preporuku u vidu potrebnih resursa, aktivnosti koje će se provesti, nadležnih tijela, indikatora, vremenskih okvira i statusa provedbe. Izvještavanje o provedbi izvršava se kvartalno.

Također, Vijeće Europe Gradu Mostaru omogućilo je i iznos od 35.000 eura namijenjenih za kupovinu i postavljanje kanti za otpad na odabranim javnim površinama, hortikulturno uređenje dviju osnovnoškolskih dvorišta i organizaciju javne kampanje podizanja svijesti o ekološkim temama.

Godinu dana kasnije, gradsko vijeće grada Mostara je na sjednici u srpnju 2022. godine predstavilo prvi Izvještaj o provođenju Akcijskog plana za implementaciju preporuka Skupštine građana, a po prilici u to vrijeme, Savjet Europe je organizirao i kraću anketu kako bi saznao o mišljenju sudionika Skupštine o implementaciji, koje je, čini se, poprilično pozitivno.

Projektni službenik Ureda Savjeta Europe u Bosni i Hercegovini Damjan Jugović, odgovarajući na pitanje o najvećim izazovima u radu prve Skupštine, kaže da je on svakako bio „uvjeriti građanke i građane da će se, po završetku procesa, njihove preporuke zaista i realizirati“.

“U tome smo uspjeli, uz podršku lokalnih politika, koje su prepoznale važnost procesa, i postupaju u skladu s Akcijskim planom”, zaključuje Jugović.

Autorica: Jelena Androić